Blog

Što je zajedničko vinu, pivu i kruhu?

BLOG-2

Sve tri namirnice dio su bilo kojeg aperitiva, ručka ili večere. Ali što im je još zajedničko? Jeste li ikad čuli za fermentiranu hranu? Da - vino, pivo i kruh fermentirani su proizvodi poput sira ili jogurta. Posljednjih godina na ovu su listu dodane i druge egzotičnije namirnice poput kefira, tempeha, kiselog kupusa, misoa ili kombucha čaja, koje su dio posljednjih prehrambenih trendova i makrobiotičke prehrane.

Koncept "makrobiotičke prehrane" otkriva da je riječ o hrani koja sadrži bakterije. Fermentirana hrana prolazi proces fermentacije. Lactobacillus pretvara šećere i ugljikohidrate u mliječnu kiselinu. To pomaže održati hranu svježom duže vrijeme, daje joj ugodni kiseli okus, a enzimi, potrebni za našu probavu, čine ju zdravom.

Fermentacija hrane proces je koji osigurava probiotike - žive mikroorganizme koji obogaćuju i uravnotežuju crijevnu floru. To je proces u kojem dolazi do detoksikacije, čineći da toksini koji oštećuju naše zdravlje nestaju. Znači li to da bismo trebali jesti fermentiranu hranu svakodnevno? Ako uzmemo u obzir crijeva kao naš „drugi mozak", odgovor je - da, trebali bismo.

Poznato je da su neke drevne civilizacije poput korejske ili Masai konzumirale fermentiranu hranu, npr. kimchi ili fermentirane mliječne proizvode. Azija je kontinent s najduljom tradicijom konzumacije fermentirane hrane. U Kini i Japanu konzumacija fermentirane hrane svakodnevna je i obilna.

Suprotno tome, fermentirana hrana rijetka je u zapadnoj dnevnoj prehrani, kojom pretežno dominiraju prerađena hrana ili prehrambeni proizvodi s visokim udjelom šećera. Tijekom posljednjih desetljeća, industrijalizacija je promijenila ulogu važnih fermentiranih namirnica koje bi trebalo svakodnevno jesti. Danas one imaju sekundarnu ulogu u zapadnom svijetu.

Vraćajući se trima namirnicama o kojima je bila riječ na početku, cilj je usporediti tri vrste fermentirane hrane; dvije koje imaju dobru reputaciju, društveno su prihvaćene i priznate te jedna koja očito nema.

Vino i pivo uživaju dobar ugled i društvenu prihvaćenost. Konzumaciju čaše vina dnevno liječnici i nutricionisti već godinama zagovaraju kao zdravu. Isto je i s pivom. Ali kruh ne uživa takav ugled iako je drevna fermentirana hrana. Možda zato što se danas uglavnom proizvodi s kemijskim kvascem u kratkim proizvodnim procesima i proizvodnji velikog kapaciteta?

U kruhu nalazimo laktobacile poput vrste "San Francisco". Aktiviramo ih miješanjem pšeničnog brašna s vodom i kiselim tijestom te ostavimo tijesto da odmori u masi od 90 do 120 minuta na temperaturi od oko 26 ° C.

Kao što vino stoji u drvenoj bačvi, a pivo fermentira djelovanjem kvasca u tri dana, kruh s kiselim tijestom fermentira u sporim procesima. Sada kada znamo da je fermentiranim namirnicama potrebno vrijeme za fermentaciju jer je to njihova prirodna karakteristika, zašto ne bismo isto prihvatili i za kruh? Zašto ne jedemo kruh pripravljen od kiselog tijesta?

Vinska industrija pretvorila je nas potrošače u gurmane. Učimo o različitim sortama grožđa i vrstama vina. Pivska industrija na isti je način razvila craft piva širom svijeta. Suprotno tome, industrija kruha nije bila sposobna predstaviti kruh kao zdravu hranu s toliko različitih vrsta. Kruh je hranljiva i ukusna namirnica te zaslužuje isto poštovanje i prepoznavanje kao pivo (npr. Ipa ili Ale) ili crno vino (npr. Ribera del Duero ili Cabernet Sauvignon).

Možda ćemo jednog dana u restoranima dobivati meni s različitim vrstama kruha, baš kao i vinsku kartu. Da bi se to dogodilo, proizvođači kruha moraju braniti svoja tradicionalna i tisućljetna istraživanja o kruhu, kao što to čine proizvođači vina i piva.

Veza između kruha i intolerancije na hranu
Zašto je kruh izgubio svoj značaj i zašto danas do...
 

Komentari

Nitko još nije komentirao. Budi prvi koji će ostaviti komentar
Already Registered? Login Here
Gost
Subota, 04 Travanj 2020

Links International

Quick Links

Richemont Centre of Competence

Seeburgstrasse 51

CH-6006 Lucerne